S
A | B | C | D | E | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | Z |
| S | Samoprocjena | Sveobuhvatan, sistematičan i redovan pregled aktivnosti i rezultata organizacije u odnosu na model/okvir, koji sprovodi sama organizacija. |
| S | SDMX referentna infrastruktura (SDMX-RI) | Generalizovana uslužna infrastruktura koju može ponovo koristiti djelimično ili potpuno svaka organizacija zainteresovana za pokretanje SDMX (razmjena statističkih podataka i metapodataka) projekata za razmjenu podataka. |
| S | Sertifikacija | Sertifikacija je aktivnost kojom se procjenjuje da li je određeni proizvod, usluga ili proces ili sistem (npr. sistem upravljanja kvalitetom) u skladu sa zahtjevima definisanim standardom ili drugim dokumentom koji sadrži kriterijume. Sprovodi ga spoljno nezavisno sertifikaciono tijelo. Rezultat uspješne sertifikacije je sertifikat koji organizaciji dodeljuje sertifikaciono tijelo. |
| S | Sezonsko prilagođavanje (Desezoniranje) | Statistička tehnika za uklanjanje efekata sezonskih i kalendarskih uticaja koji djeluju na seriju podataka. |
| S | Sigurnost podataka | Očuvanje povjerljivosti, integriteta i dostupnosti podataka i preduzete mjere za sprječavanje neovlašćenog pristupa ili korišćenja podataka. |
| S | Sistem upravljanja kvalitetom (QMS) | Skup međusobno povezanih elemenata koje organizacije koriste da usmjeravaju i kontrolišu kako se politike kvaliteta sprovode i postižu ciljevi kvaliteta. QMS zasnovan na procesima koristi procesni pristup za upravljanje i kontrolu načina na koji se sprovodi njegova politika kvaliteta i postižu ciljevi kvaliteta. QMS zasnovan na procesima je mreža mnogih međusobno povezanih procesa (elemenata). Svaki proces koristi resurse da transformiše ulaze u izlaze. Pošto izlaz jednog procesa postaje ulaz drugog procesa, procesi su u interakciji i međusobno su povezani pomoću takvih input-output odnosa. Ove interakcije procesa stvaraju jedinstven QMS zasnovan na procesu. |
| S | Sistem upravljanja kvalitetom zasnovan na procesima | Sistem upravljanja kvalitetom zasnovan na procesima (QMS) koristi procesni pristup za upravljanje i kontrolu načina na koji se sprovodi njegova politika kvaliteta i kako se postižu ciljevi kvaliteta. QMS zasnovan na procesima je mreža međusobno povezanih procesa. |
| S | Six Sigma | Six Sigma je metrika, metodologija i sistem upravljanja i ima doslovne, konceptualne i praktične definicije. |
| S | SMART ciljevi | Ciljevi navode šta je organizacija namjeravala da postigne. Preporučuje se da ciljevi budu PAMETNI: • Specifični: precizni u vezi sa onim što ćete postići; • Mjerljivi; sa kvantifikovanim ciljevima; • Ostvarljivi; • Realni: da li su potrebni resursi dostupni? • Vremenski: unutar vremenskog okvira kojim se može upravljati. |
| S | Standardi | Normativni dokument, ustanovljen konsenzusom i odobren od strane priznatog tijela, koji predviđa zajedničku i ponovljenu upotrebu, pravila, smjernice ili karakteristike za aktivnosti ili njihove rezultate, u cilju postizanja optimalnog stepena uređenosti u datom kontekstu. |
| S | Standardi otvorenih podataka | Standardi koji omogućavaju slobodan pristup podacima, korišćenje, modifikovanje i dijeljenje u bilo koju svrhu (podložni, najviše, zahtjevima koji čuvaju porijeklo i otvorenost). |
| S | Standardizovani rezultati | Svi javni rezultati statističke aktivnosti, koji su pripremljeni za korisnike statističkih podataka, prema programu tabeliranja za statističko istraživanje. |
| S | Statistička jedinica | Metodološki određen nivo u svakom obliku prikupljanja podataka, utvrđen na način koji izvještajnoj jedinici obezbjeđuje iskazivanje podataka u prikupljanju, a proizvođačima zvanične statistike agregiranje u obradi rezultata zvanične statistike. |
| S | Statistička povjerljivost | Princip prema kojem se povjerljivi podaci koji se odnose na pojedinačne statističke jedinice, dobijeni direktno u statističke svrhe ili indirektno iz administrativnih ili drugih izvora, štite i zabranjuje njihovo korišćenje u nestatističke svrhe i njihovo nezakonito objavljivanje. |
| S | Statistička proizvodnja | Sveobuhvatan proces statističkih aktivnosti (prikupljanje, obrada, korišćenje, čuvanje, analiza i diseminacija) |
| S | Statistički (proizvodni/poslovni) proces | Kompletan set podprocesa koji su potrebni za podršku statističkoj proizvodnji. |
| S | Statistički kvalitet izlaza | Stepen do kojeg dostupna statistika zadovoljava potrebe korisnika. |
| S | Statistički kvalitet procesa | Stepen do kog skup inherentnih karakteristika ispunjava zahtjeve procesa. |
| S | Statistički metapodaci | Podaci o statističkim podacima. |
| S | Statistički organi | Tijela (organi) odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju evropske ili nacionalne zvanične statistike. Oni: a) vrše javna ovlašćenja zasnovana na nacionalnom ili evropskom pravu; b) imaju proizvodnju statistike uključene u svoje zadatke u odgovarajućem osnovnom aktu; c) jasno im je data odgovornost na nacionalnom ili evropskom nivou za proizvodnju specifičnog i prepoznatljivog dijela evropske ili nacionalne zvanične statistike. |
| S | Statistički podatak | Rezultat rada statističkih organa koji može biti u obliku statističkih proizvoda i statističkih usluga. Oni su rezultati statističkog procesa, kojima će korisnici pristupiti. Oni mogu imati oblik zbirne statistike, analize i mikropodataka i mogu se distribuirati korišćenjem različitih kanala. |
| S | Statistički program rada (višegodišnji i godišnji) | Višegodišnji statistički program rada pruža okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju statistike, glavne oblasti i ciljeve aktivnosti predviđenih za dati period koji obično ne prelazi 5 godina. Njime se utvrđuju prioriteti u pogledu potreba za statističkim informacijama. Te potrebe treba odmjeriti u odnosu na resurse koji su potrebni za obezbjeđivanje potrebne statistike, kao i u odnosu na teret odgovora i povezane troškove ispitanika. Ciljevi višegodišnjeg programa rada su detaljno navedeni u godišnjim programima rada. |
| S | Statistički registar | Registar koji je obrađen u statističke svrhe. Statistički registri se kreiraju obradom administrativnih registara tako da set podataka, podaci i varijable zadovoljavaju statističke potrebe. |
| S | Statistički registri | Baze podataka o izvještajnim i statističkim jedinicama, koje se koriste isključivo u statističke svrhe. |
| S | Statističko istraživanje | Metod sistematskog prikupljanja podataka i informacija neposredno od izvještajnih jedinica, isključivo u statističke svrhe |
| S | Statističko saopštenje | Diseminacija statističkih podataka zainteresovanim stranama. |
| S | Statistika ogledala | Statistički postupak koji se koristi za zaključivanje podataka o zemlji, regionu i sl. ili provjeru njihove tačnosti, bilateralnim poređenjima osnovnih mjera statističkog toka sa drugim zemljama, regionima itd. |
| S | Strukturni metapodaci | Metapodaci koji identifikuju i opisuju podatke i referentne metapodatke. |
| S | Semi-interkvartilni rang | Polovina razlike između 3. i 1. kvartila. Navodi se uz medijanu. |
| S | Siguran događaj | Događaj koji se realizuje uvijek, tj. čija je vjerovatnoća dešavanja 1. |
| S | Složeni događaj | Podskup prostora uzorka koji ima više od jednog elementa, tj. elementarnog događaja. |
| S | Slučajna promjenljiva | Varijabla koja poprima vrijednosti u skladu sa nekom distribucijom vjerovatnoće. Njene vrijednosti nastaju na osnovu mjerenja nekog slučajnog procesa. |
| S | Slučajni uzorak | Uzorak od n individua koje su izabrane iz populacije na takav način da je svaki uzorak iste veličine jednako vjerovatan. |
| S | Srednja greška kvadrata odstupanja | Mjera razlike između vrijednosti koje su predviđene putem modela i stvarno opaženih vrijednosti. Pojedinačna odstupanja se nazivaju reziduali, a srednja greška kvadrata odstupanja služi da ih sumira u jednu mjeru predviđalačke snage. |
| S | Standardna devijacija | Najčešća mjera disperzije skupa opservacija koja se računa kao kvadratni korijen iz varijanse. Koristi se na podacima sa intervalnog ili racio nivoa mjerenja. |
| S | Standardna greška | Standardna devijacija uzorka. |
| S | Standardna normalna distribucija | Standardna normalna distribucija je normalna distribucija sa aritmetičkom sredinom 0 i standardnom devijacijom 1. Često se naziva i Z distribucijom. |
| S | Statistička hipoteza | Izjava ili predviđanje koje sažima istraživačku hipotezu i povezuje je sa parametrima populacije. |
| S | Statistička značajnost | Rezultat statističkog testa je statistički značajan ako nije vjerovatno da se desio samo slučajem, u skladu sa predefinisanim nivoom značajnosti. Nivo značajnosti zapravo definiše granicu slučaja, tj. granicu između zaključka o postojanju ili nepostojanju obrasca u podacima koji se analiziraju. |
| S | Statističko zaključivanje | Matematički metodi koji koriste vjerovatnoću da bi donijeli zaključak o osobinama populacije, na osnovu osobina uzorka podataka koji je uzet iz populacije. |
| S | Stratifikacija | Podjela populacije u djelove koji se nazivaju stratumi, sa ciljem uzorkovanja. |
| S | Statistički upitnik | Standardizovani obrazac u papirnoj ili elektronskoj formi, koji se koristi za prikupljanje podataka i informacija od izvještajnih jedinica u statističkim istraživanjima. |
| S | Stopa neodaziva jedinica | Stopa neodaziva jedinica je pokazatelj koji govori o tome koliko jedinica (preduzeća ili domaćinstava), nije odgovorilo na upitnik u cjelini, a definiše se kao udio jedinica za koje nisu dostupni podaci u odnosu na ukupan broj valjanih jedinica (koje pripadaju ciljanoj populaciji). |
| S | Stopa prekomjernog obuhvata | Udio jedinica iz okvira uzorka koje ne pripadaju ciljanoj populaciji (npr. preduzeća koja više ne rade ili koja se bave drugom djelatnošću koja nije obuhvaćena istraživanjem, ili osobe iz domaćinstava koje su se iselile u drugu zemlju ili su umrle). Ako se istraživanje sprovodi na uzorku, stopa prekomjernog obuhvata se procjenjuje na osnovu podataka prikupljenih uzorkom. |







