Kategorija: Ekonomske statistike
Oblast: Spoljna trgovina
Istraživanje / popis: Robna razmjena sa inostranstvom

METAPODACI
Referentni metapodaci
  1. Kontakt podaci
  2. Podaci o ažuriranju metapodataka
  3. Prezentacija statističkih podataka
  4. Mjerna jedinica
  5. Referentni period
  6. Institucionalno ovlašćenje
  7. Povjerljivost statističkih podataka
  8. Pravila diseminacije
  9. Učestalost (frekvencija) diseminacije
10. Dostupnost i jasnoca
11. Upravljanje kvalitetom statističkih podataka
12. Značaj statističkih podataka
13. Tačnost i pouzdanost statističkih podataka
14. Pravovremenost i tačnost objavljivanja statističkih podataka
15. Koherentnost i uporedivost statističkih podataka
17. Revizija statističkih podataka
18. Obrada statističkih podataka
19. Komentar

Napomena: Ukoliko imate neko pitanje u vezi metapodataka, obratite se nadležnima u MONSTAT-u.

                                                                                     1. Kontakt podaci                                                                           Vrh
1.1. Nadležna organizacija: Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT
1.2. Nadležna organizaciona
        jedinica:
Odsjek za statistiku spoljne trgovine
1.5. Adresa kontakta: IV Proleterske br. 2 , 81000 Podgorica Crna Gora

                                                              2. Podaci o ažuriranju metapodataka                                                       Vrh
2.1. Datum poslednje potvrde
        validnosti:
2.2. Datum poslednje
        diseminacije:
2.3. Datum poslednjeg
        ažuriranja:

                                                              3. Prezentacija statističkih podataka                                                        Vrh
3.1. Opis podataka: Cilj statistike spoljne trgovine je pracenje robne razmjene sa inostranstvom. Evidentiraju se i dokumentuju sva fizicka premještanja robe, odnosno sve robe koje ulaze na ili napuštaju teritoriju Crne Gore. Ova statistika je važan izvor podataka za nacionalne racune, za statistiku bilansa placanja i kratkorocne ekonomske analize. Ona je znacajna za pracenje konkurentnosti zemlje ili odredenih regiona u cilju uspješnog vodenja ekonomskih politika, pripremi trgovinskih pregovora i monitoringa, kao i u primjeni trgovinskih sporazuma. Na osnovu nje se utvrduje: opšta ekonomska politika, razvoj trgovinske politike, tržišne analize za izvoznike i uvoznike, s ciljem da se definiše njihova komercijalna strategija, utvrdivanje materijalnih bilansa za strateške proizvode, s ciljem da se kontroliše tržište u oblasti poljoprivrede i energije.
3.2. Klasifikacije koje se koriste
        u istraživanju / popisu:
U okviru statistike spoljne trgvovine u upotrebi su klasifikacije za proizvode i klasifikacija zemlja. Za klasifikaciju velikog broja raznovrsnih proizvoda odnosno roba koriste se sledece klasifikacije: Kombinovana Nomenklatura, Harmonizovani sistem opisa i sifrovanja proizvoda 2012, Standardna medjunarodna trgovinska klasifikacija rev.4 i Klasifikacija siroke ekonomske kategorije. Kombinovana Nomeklatura (CN-8) predstavlja carinsku i statisticku klasifikaciju proizvoda/ roba koja omogucuje prikazivanje najdetaljnih podataka robne razmjene sa inostranstvom. Sadrzi oko 10 000 šifara. Ova klasifikacija predstavlja evropsku carinsku nomenklaturu za potrebe razmjene roba koju je usvojila Evropska unija 1989.godine. Carinska tarifa Crne Gore ili Kombinovana Nomenklatura je potpuno uskladjena sa CN EU.Tarifne oznake CN do nivoa 6 zasnivaju se na Harmonizovanom sistemu opisa i sifrovanja proizvoda 2012, dok sedmo i osmo mjesto oznacavaju tarifne podbrojeve iz CN. CN se azurira svake godine kako bi se zadovoljile potrebe tehnoloskog razvoja i promjena u spoljnotrgovinskim tokovima. Harmonizovani sistem opisa i sifrovanja proizvoda 2012 (HS) predstavlja nomenklaturu koja se koristi zbog potrebe da se na podrucju spoljnotrgovinske razmjene stvori jedinstvena, harmonizovana nomeklatura, klasifikacija koju ce koristiti svi ucesnici u spoljnotrovinskoj razmjeni. Harmonizovani sistem sadrzi 21 odjeljak, 97 poglavlja, 1221 tarifnih brojeva i 5052 tarifnih stavova. Azurira se svake 5-e godine. Standardna medjunarodna trgovinska klasifikacija rev. 4 (SITC) predstavlja klasifikaciju roba koju su usvojile Ujedinjene nacije i sluzi za analize medjunarodne trgovine. SITC rev.4 sadrzi 10 sektora, 67 odjseka, 262 grupe, 1023 podgrupe i 2970 pozicije. Klasifikacija siroke ekonomske kategorije predstavlja klasifikaciju koja služi da bi se sumirali podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni po velikim ekonomskim grupama proizvoda. Sluzi kao sredstvo konverzije podataka prikupljenih po SITC u kategorije krajnje namjene proizvoda za potrebe sistema nacionalnih racuna: kapitalni proizvodi, intermedijalni proizvodi i proizvodi za potrosnju. BEC ima 19 osnovnih kategorija koje se mogu agregirati u tri navedene grupe roba, sto omogucava da se statistika spoljne trgovine razmatra zajedno sa ostalim ekonomskim statistikama. Za odredjivanja zemalja koristi se nomenklatura zemalja koja je uskladjena sa ISO 3166.
3.3. Sektori obuhvaceni
        istraživanjem / popisom:
3.4. Statistički pojmovi koji
        se javljaju u istraživanju /
        popisu:
Carinska deklaracija je dokument pomocu kojeg lice zahtjeva da se roba stavi u neki od carinskih postupaka na propisani nacin i u propisanom obliku. Sadrzi komplet od 8 listova. Carinska tarifa je sistematizovan pregeled robe po tarifnim oznakama, tarifnim brojevima i nazivu (naimenovanju) robe. Pod carinskim postupkom se podrazumijeva stavljanje robe u slobodni promet, postupak tranzita robe, postupak carinskog skladištenja, postupak oplemenjivanja u CG (aktivno oplemenjivanje), postupak obrade pod carinskim nadzorom, postupak privremenog uvoza, postupak oplemenjivanja van CG (pasivno oplemenjivanje). Iskazuje se kao cetvorocifrena šifra gdje prva dvocifrena šifra oznacava deklarisani (traženi) carinski postupak, dok druga dvocifrena šifra oznacava prethodni postupak, tj. postupak u kojem je roba bila prije deklarisanog, ukoliko ga nije bili upisuje se 00 (dvije nule).
3.5. Statistička jedinica: Jedinica posmatranja u statistici robne razmjene sa inostranstvom je svaka robna isporuka koja se obavlja kroz izvoz i uvoz roba.
3.6. Statistička populacija: Statistika robne razmjene sa inostranstovm obuhvata svu robu koja se izvozi iz Crne Gore, robu koja je uvezena iz inostranstva i koja je puštena u slobodni promet. Pod izvozom je ukljucena roba koja napušta statisticku teritoriju Crne Gore u skladu sa sledecim carinskim postupcima: izvoz, pasivno oplemenjivanje i ponovni izvoz koja je bila u postupku aktivnog oplemenjivanja i prerada robe pod carinskim nadzorom. Pod uvozom obuhvata se sva roba koja ulazi na statisticku teritoriju Crne Gore u skladu sa sledecim carinskim postupcima: uvoz za slobodni promet, aktivno oplemenjivanje, ponovni uvoz i prerada robe pod carinskim nadzorom.
3.7. Referentna oblast: Crna Gora
3.8. Vremenska pokrivenost: Podaci su dostupni od 2005. godine.
3.9. Osnovni (bazni) period: Bazni period pri izradi indeksa je prethodna godina.

                                                                                    4. Mjerna jedinica                                                                            Vrh
Vrijednost robne razmjene sa inostranstvom je prikazana u Eurima. Neto kolicina i kolicina u dopunskoj jedinici, koja je definisana u carinskoj tarifi ( npr.m2, litri, komadi i slicno), predstavljaju jedinice mjere u statistici robne razmjene sa inostranstvom.

                                                                                  5. Referentni period                                                                           Vrh
Referetni period u statistici spoljne trgovine je kalendarski mjesec u kom se vrši uvoz ili izvoz robe. Vremenom posmatranja se smatra kad je izvoz odnosno uvoz obavljen u trenutku izvršenja carinskih obaveza tj. kad je izvršeno carinjenje robe i kad je prolaz robe preko carinske granice slobodan. Kumulativni ili godišnji podaci koji se prikazuju formiraju se agregiranjem mjesecnih podatka.

                                                                          6. Institucionalno ovlašćenje                                                                   Vrh
6.1. Pravni akti i drugi
       dogovori:
Zakonom o zvani?noj statistici i sistemu zvani?ne statistike ([Sl.list Crne Gore] br. 18/12) definisane su odredbe za prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka. Zakon pruža Zavodu za statistiku jasno i široko pravno ovlašenje da prikuplja i pristupa podacima potrebnim za sprovo?enje Programa i Godišnjeg plana. Zakon daje prioritet upotrebi administrativnih podataka, kao i pravo pristupa individualnim podacima koja su rezultat istraživanja ostalih proizvo?a?a zvani?ne statistike. Kao dopuna zakonskim odredbama, Zavod za statistiku je potpisao nekoliko memoranduma o saradnji sa imaocima administratvnih podataka.
6.2. Dijeljenje podataka: Potpisani Sporazumi o saradnji sa proizvodacima zvanicne statistike: 1. Upravom carina 2. Poreskom upravom 3. Ministarstvom finansija 4. Centralnom bankom Crne Gore 5. Trilateralni sporazum (MONSTAT, Min.fnansija i CBCG) Medunarodne institucije: 1. EUROSTAT 2. UN organizacije 3. MMF 4. Svjetska banka

                                                              7. Povjerljivost statističkih podataka                                                            Vrh
7.1. Povjerljivost - politika: Clanovi 53-60 Zakona o zvanicnoj statistici i sistemu zvanicne statistike ( Sl.list Crne Gore br. 18/12) daju okvir za zaštitu, korišcenje i prenos povjerljivih podataka. MONSTAT je izradio dva sveobuhvatna Pravilnika koji pokrivaju procedure za zaštitu licnih podatka, kao i vodenje pojedinacnih evidencija. U cilju realizacije zakonskog okvira o funkcionisanju bezbjednosnog sistema i statisticke povjerljivosti usvojen je Pravilnik o cuvanju statistickih podatka kojim se ureduje nacin, vrijeme, tehnicki uslovi i organizacija cuvanja statistickih podataka, radi sprecavanja njihovog uništavanja, otudivanja i neovlašcenog korišcenja, kao i Pravilnik o sadržaju i nacinu vodenja evidencije o korisnicima individualnih statistickih podataka kojim se propisuje sadržaj i nacin vodenja evidencije o korisnicima individualnih statistickih podatka. Clanom 59 pristup povjerljivim podacima zvanicne statistike ogranicen je na lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvodaca zvanicne statistike i do stepena u kojem su ti podaci neophodni za proizvodnju zvanicne statistike. Lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvodaca zvanicne statistike dužna su da potpišu Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Zakon o zvanicnoj statistici i sistemu zvanicne statistike je u skladu sa Regulativom 223/2009 i Regulativom (EU) 2015/759 od 29. aprila 2015. godine koje regulišu i odredbe povjerljivosti. Vlada Crne Gore je usvojila Izjavu o posvecenosti povjerenju u zvanicnu statistiku Crne Gore (Commitment of Confidence).
7.2. Povjerljivost - tretman
        podataka:
Povjerljivost podataka statistike spoljne trgovine je garantovana Zakonom o zvanicnoj statistici Crne Gore. Podaci su povjerljivi kada omogucavaju direktnu ili indirektnu identifikaciju privrednih subjekata. U statistici spoljne trgovine postoje dvije vrste povjerljivosti i to aktivna i pasivna povjerljivost podataka. Aktivnu povjerljivost imamo u slucaju kada statisticki organi sami preduzimaju inicijativu da zastite podatke, bilo zbog drzavnih, ili interesa pojedinacnih državnih subjekata. Pasivnu povjerljivost imamo u slucaju kada državni organi ili uvoznici/izvoznici zahtijevaju od statistickih organa da ne publikuju podatke koji bi mogli da prouzrokuju štetu po njih ili državne interese. U statistici spoljne trgovine Crne Gore koristi se pasivna povjerljivost podataka. Carinske dekleracije i druga dokumenta koja sadrže informacije o pojedinacnim transakcijama kao i o pojedinacnim uvoznicima/izvoznicima se smatraju povjerljivim.

                                                                                 8. Pravila diseminacije                                                                      Vrh
8.1. Kalendar objavljivanja
       podataka:
Zakonom o zvanicnoj statistici i sistemu zvanicne statistike ( Sl.list Crne Gore br. 18/12) se propisuje da proizvodaci zvanicne statistike pripremaju, ažuriraju i objavljuju Kalendar objavljivanja statistickih podataka. Objavljuje se na internet stranici Zavoda za statistiku najkasnije do 20. decembra za narednu godinu, za sve proizvodace zvanicne statistike koji ukljucuje datume objavljivanja statistickih podataka. Svaka promjena u datumu objavljivanja u Kalendaru objavljuje se unaprijed u skladu sa Procedurom o neplaniranim revizijama.
8.2. Pristup kalendaru
       (link ili referenca):
http://www.monstat.org/cg/page.php?id=12&pageid=12
8.3. Korisnički pristup: Opšti cilj proizvodaca zvanicne statistike jeste zadovoljenje potreba svojih korisnika i da na razumljiv nacin ucini dostupnim svim korisnicima statisticke podatke u isto vrijeme i pod istim uslovima. Zavod za statistiku je u obavezi da proizvodi i vrši diseminaciju zvanicne statistike na objektivan, transparentan i profesionalan nacin, tako da svi korisnici budu ravnopravno tretirani.

                                                              9. Učestalost (frekvencija) diseminacije                                                     Vrh
Frekvencija disiminacije podataka je mjesecna i godišnja.

                                                                                 10. Dostupnost i jasnoca                                                                     Vrh
10.1. Štampana izdanja: Izdanja koja sadrze podatke o statistici spoljne trgovine su mjesecno saopštenje (Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore) i godisnji saopštenje (Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore).
10.2. Publikacije: Zavod za statistiku objavljuje sljedece redovne publikacije: 1. Mjesecni statisticki pregled: 2. Statisticki Godišnjak: 3. Crna Gora u brojkama: 4. Godišnja statistika saobracaja, skladištenja i veza: 5. Broj i struktura poslovnih subjekata: Pored navedenih redovnih, Zavod za statistiku objavljuje i vanredne publikacije. Neke od najznacanijih vanrednih publikacija su sljedece: 1. žene i muškarci u Crnoj Gori: 2. Djeca u Crnoj Gori: 3. Najcešce korišceni statisticki podaci: Sve publikacije koje objavljuje Zavod za statistiku dostupne su na sljedecem linku: http://monstat.org/cg/publikacije.php
10.3. Onlajn baza podataka: Ne postoji online baza podataka kojoj se moze pristupiti podacima, ali korisnici mogu uputiti zahtjev za potrebnim podacima.
10.4. Pristup mikro-podacima: Zakonom o zvanicnoj statistici i sistemu zvanicne statistike ( Sl.list Crne Gore br. 18/12) regulisana su pravila pod kojim spoljni korisnici mogu dobiti pristup individualnim podacima za potrebe istraživanja. Clanom 58 definisane su vrste naucnih i istraživackih organizacija koje mogu dobiti takve podatke. Davanje individualnih podatka bez identifikatora moguce je iskljucivo na pisani zahtjev naucno-istraživackih ustanova, u svrhu obavljanja naucno-istraživacke djelatnosti, kao i medunarodnih statistickih organizacija i proizvodaca statistike iz drugih država. Istraživacki subjekt potpisuje Ugovor sa Zavodom za statistiku, kao i Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Proizvodaci zvanicne statistike vode posebnu evidenciju o korisnicima i o svrsi za koju su statisticki podaci dati na korišcenje.
10.5. Drugo: Mirror analiza spoljnotrgovinske razmjene Crne Gore

10.6. Dokumentacija o
          metodologiji:
Uputstvo o metodologiji spoljne trgovine se moze naci na nasem sajtu na sledecem linku: http://monstat.org/userfiles/file/spoljna%20trgovina/Metodologija%20spoljne%20trgovine%20.pdf U okviru redovnog mjesecnog saopštenja, u mjesecnom statistickom pregledu i statistickom godišnjaku nalazi se kratka metodologija na osnovu koje se proizvode podaci. Izrada podataka robne razmjene sa inostranstvom temelji se na preporukama statistike UN i EU koje su sadržane u sledecim prirucnicima: International Merchandise Trade Statistics, Concept and Definitions, UN; Statistics on the Trade of Goods, User Guide, EUROSTAT.
10.7. Dokumentacija o
          kvalitetu:
Zakonom o zvanicnoj statistici i sistemu zvanicne statistike ( Sl.list Crne Gore br. 18/12) definisana je posvecenost kvalitetu, kojom se obezbjeduje da proizvodaci zvanicne statistike u Crnoj Gori rade i saraduju u skladu sa medunarodnim principima kvaliteta statistickog sistema. Strategijom razvoja i Programom zvanicne statistike za 2014-2018. godinu definisani su ciljevi razvoja. Jedan od ciljeva je Upravljanje kvalitetom kroz pracenje primjene Kodeksa prakse Evropske statistike. U skladu sa Deklaracijom kvaliteta ESS, clanom 338 Ugovora o funkcionisanju EU, Regulativom 759/2015 i 223/2009 i Kodeksom prakse Evropske statistike u proceduri usvajanja su sljedeca dokumenta: 1. Strategija kvaliteta Zavoda 2. Vodic za implementaciju Strategije kvaliteta u Zavodu za statistiku; 3. Implementacioni plan

                                                          11. Upravljanje kvalitetom statističkih podataka                                                  Vrh
11.1. Obezbjeđivanje kvaliteta: Zavod za statistiku se opredijelio za implementaciju elemenata TQM (Total quality management) modelakoji podstice razvoj i unapredenje funkcionisanja: - institucije, - proizvodnje rezultata zvanicne statistike i - pojedinca. U srednjem roku Zavod za statistiku se opredijelio za implementaciju TQM modela kroz sljedece ciljeve: 1. Stroga posvecenost korisnicima i ostalim zainteresovanim stranama, 2. Kvalitetni statisticki procesi i proizvodi, 3. Profesionalna orijentacija zaposlenih, 4. Stalna unapredenja, 5. Smanjenje opterecenja izvještajnih jedinica.
11.2. Procjena kvaliteta: Jedan od kriterijuma za provjeru kvaliteta podataka spoljne trgovine jeste kroz mirror analizu sa drugim zemljama. Mirror (uporedna) analiza predstavlja analizu spoljnotrgovinskih podataka izmedju dvije države ili sa grupom zemalja za odredjeni vremenski period. U septembru je napravljena mirror analiza Crne Gore sa clanicama EU i zemljama Zapadnog Balkana. Analizom su uocena mala neslaganje kod pojedinih zemalja, kao i razlozi koji dovode do odstupanja u podacima. Na redovnim radionicama koje se organizuje za zemlje Zapadnog Balkana, eksperti prezentuju kvalitet podataka. Rezultati ovih analiza ukazuju na dobar kvalitet podataka spoljne trgovine Crne Gore.

                                                                       12. Značaj statističkih podataka                                                                Vrh
12.1. Potrebe korisnika: Medunarodni korisnici: - Eurostat - Svjetska banka - UN organizacije - Medunarodni monetarni fond Nacionalni korisnici: - Ministarstva i drugi organi javne uprave -Lokalne samouprave i drugi organi lokalne uprave - Centralna banka - nevladine organizacije - studenti -istraživaci - mediji
12.2. Zadovoljstvo korisnika: U cilju utvrdivanja zadovoljstva korisnika kvalitetom podataka i utvrdivanjem njihovih potreba, Zavod za statistiku po prvi put sprovodi ?Istraživanje o zadovoljstvu korisnika? u 2017. godini. Istraživanje je realizovano u periodu od 1. septembra do 20. oktobra. Link sa anketom je poslat svim korisnicima koji su u periodu od 2013-2017. poslali zahtjev za podacima na zvanicnu mail adresu. Pored toga, upitnik je postavljen na web stranici Zavoda za statistiku. U toku je obrada podataka dobijenih navedenim istraživanjem, dok cemo konacne rezultate imati do kraja godine, kako za ukupno zadovoljstvo korisnika, tako i po oblastima.
12.3. Potpunost podataka:

                                                              13. Tačnost i pouzdanost statističkih podataka                                              Vrh
13.1. Opšta procjena:
13.2. Greška uzorka:
13.3. Ne-uzorkovana greška:

                                                              14. Pravovremenost i tačnost objavljivanja podataka                                     Vrh
14.1. Pravovremenost: Mjesecna saopštenja se objavljuju 25-tog u mjesecu za prethodni period, tako da je vremenski period izmedju dostupnosti podataka i dogadjaja koji je opisan 25 dana. Za godišnja saopštenja preliminarni podaci se objavljuju 25.januara, a konacni 31.marta.
14.2. Tačnost: Ne postoji vremenska pauza izmedju stvarnog dostavljanja podataka i ciljnog datuma. Sva saopštenja su objavljena u skladu sa zakazanim datumom objavljivanja.

                                                                    15. Koherentnost i uporedivost statističkih podataka                                                          Vrh
15.1. Geografska uporedivost: Geografska uporedljivost statistike spoljne trgovine moze biti pod uticajem razlicitih definicija i koncepata koje koriste zemlje u procesu prikupljanja podataka. Mogu se javiti razlike u metodama koje se koriste pojedine zemlje u smislu obuhvata, zemlje partnera, vrijednosti transakcije i slicno.U statistici spoljne trgovine je u upotrebi specijalni trgovinski sistem, sto podatke cini uporedivim sa podacima clanicama Evropske unije jer oni svoje statistike spoljne trgovine baziraju na ovom sistemu, dok npr.SAD, Japan ili Kanada primjenjuju opsti trgovinski sistem i nasi podaci se ne mogu porediti sa ovim zemljama zbog koriscenja razlicitog trgovinskog sistema.
15.2. Vremenska uporedivost: Vremenska uporedljivost moze biti pod uticajem promjena klasifikacija, definicija, koncepata i drugih promjena sto moze dovesti do neuporedljivosti serije podataka. Upravo zbog pomenutih pojava u odsjeku spoljne trgovine vrše se redovne i vanredne revizije podataka, kako bi serije podataka bili uporedljive. Vremenska uporedljivost je takodje pod uticajem vremenskih pomaka jer se ista operacija moze evidentirati pod razlicitim referetnim mjesecom zbog vremena transporta i vremena registracije date pojave. Pomenuta vremenska neuporedljivost moze doci samo kod uporedjivanja mjesecnih podataka. Podaci su uporedivi od 2005.godine odnosno od kada je pocelo njihovo obracunavanje od strane MONSTAT-a.

15.3. Domen usklađenosti: Odsjek statistike spoljne trgovine je jedini ovlasceni distributer podataka spoljne trgovine, tako da ne postoje drugi statisticki izvori ili domeni po kojima bi se usaglasavali.
15.4. Interna usklađenost:

                                                                          17. Revizija statističkih podataka                                                            Vrh
17.1. Politika revizije: Zavod za statistiku je usvojio politiku revizije i ista je dostupna na web sajtu http://www.monstat.org/cg/page.php?id=1493&pageid=1493
17.2. Praksa revizije: Svakog mjeseca se vrše normalne, rutinske revizije podataka. Revidiraju se podaci koji se odnose na tekucu godinu. Mjesecni podaci koji se dobijaju od Uprave carina obuhvataju podatke od pocetka godine do poslednjeg mjeseca tekuce godine kao kumulativni podaci. Npr. u maju se dobijaju podaci kao kumulativ od januara do aprila. Bez obzira sto su neke carinske deklaracije vec podnesene, u carinskom postupku je uobicajeno isravljanje vec podnesenih deklaracija, sto predstavlja jedan od razloga za reviziju podatka. Kada dodje do ispravljanja pojedinih deklaracija, Uprava carina zajedno sa ostalim mjesecnim podacima dostavlja i izmjenjene deklaracije. Jedan od razloga za reviziju podataka su nove carinske deklaracije koje pristignu u zadnjem mjesecu, a odnose na neki prethodni mjesec. Da bi se te deklaracije obradile mora se izvršiti revizija za prethodne mjesece, odnosno svrstati takve deklaracije u mjesecu/e kada je izvrsena spoljnotgovinska razmjena. Na pojedinim carinskim deklaracijama se vodi i upravni spor koji moze trajati nekoliko mjeseca i tek nakon toga vrši se podnošenje carinske deklaracije i javljaju se nove deklaracije koje se odnose na prethodne mjesece sto predstavlja ujedno jos jedan razlog za reviziju podataka. Pored rutinskih revizija podataka, vrše se i specijalne revizije podataka. Ne postoje definisana pravila kada ce se vršiti specijalne revizije podataka. Specijalne revizije se sprovode u slucajevima kada dolazi do znacajnih izmjena u korišcenju osnovne metodologije za obradu podataka, a koje uticu na nemogucnost uporedjivanja podataka. Revizija ovog tipa je uradjena u septembru 2010.godine, a revidirani su podaci za period 2005-2009.godina. Razlog revizije je usaglašavanje sa važecim EU standardima. Podaci su obradjeni po specijalnom trgovinskom sistemu, podaci kod uvoza evidentiraju se na osnovu zemlje porijekla. Razlika u podacima postoji zbog izmjena u trgovinskom sistemu, ažurirane baze podataka za revidirani period, kao i evidentiranje uvoza po zemlji porijekla. Na ovaj nacin, podaci od 2005.godine pa nadalje su potpuno uporedivi.

                                                                          18. Obrada statističkih podataka                                                            Vrh
18.1. Izvor podataka: Izvor podataka za statistiku robne razmjene sa inostranstvom su carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Carinska deklaracija je dokument koji se podnosi u carinskom postupku. Sadrži podatke koji su važni za sam postupak carinjenja, ali i podatke za potrebe statistike kao i drugih korisnika.
18.2. Učestalost (frekvencija)
          prikupljanja podataka:
Podaci se prikupljaju na dnevnoj osnovni od strane Uprave carina Crne Gore.
18.3. Prikupljanje podataka: Uprava carina mjesecno dostavlja podatke Monstatu. Podaci koje dobijamo se odnose na sve prethodne mjesece od pocetka tekuce godine.
18.6 Prilagođavanje
          podataka:
Najcešce upotrebljiva procedura pri prilagodjavanju podataka se odnosi na vrijednosti ispod statistickog praga.Više zemalja, u skladu sa njihovim metodologijama, u spoljnotrgovinskom prometu ne obracunava vrijednosti manje od 1000 kg ili 1000 eura vrijednosti. Pošto je Crna Gora mala ekonomija ona obracunava sve vrijednosti, pa nema potrebe za prilagodjavanjem podataka. Statistika spoljne trgovine ne vrši ni sezonska prilagodjavanja podataka jer posjeduje sve podatke koji su potrebni za proizvodnju statistike spoljne trgovine.

                                                                                           19. Komentar                                                                             Vrh

 

 

.